Početna Blog Sve što trebate znati o grinjama i alergijama

Sve što trebate znati o grinjama i alergijama

Datum objave: 29.04.2015

Grinje su stanovnici svih domova, bez obzira tko ga i koliko redovito čistio. Pa ipak, opće je pravilo da ih ima više u vlažnim, ali toplim domovima.
Uzevši u obzir da u krevetu provodimo oko 8 sati, s grinjama provodimo gotovo trećinu dana!
Pritom udišemo velike količine alergena, što svakako nije najbolje za naše zdravlje.

Evo što trebate znati o grinjama i alergijama.

Tko su grinje?

Grinje spadaju u rod pauka, a poznato je više vrsta. Razmnožavaju se jajašcima preko ličinki, pogoduje im temperatura od 22 do 33 °C i relativna vlaga od 70 do 90 posto.
Pridodamo li tome još i činjenicu da se hrane ostacima kože, hrane i plijesnima, jasno je koliko ih je teško istrijebiti.
Točnije, riješiti ih se je nemoguće.

Osim u madracu i posteljini, nalaze se i u jastucima, tepisima, tapeciranom pokućstvu, pa čak i zavjesama. Sad zamislite sav taj isušeni izmet koji svakodnevno inhaliramo i tako postajemo osjetljivi na njega. Fuj, zar ne?
Iako je zbog mikroskopske veličine nevidljiv našem oku, ne znači da ga nema.

Kako kod osoba koje su alergične na grinje postoji opasnost od teške alergijske reakcije, astmatičnog napada ili anafilaksije, potrebno je djelovati preventivno i ukloniti što više jedinki.

Znate li da čak trećina odraslih osoba s atopijskim dermatitisom ima alergiju na grinje?
Ako je osjetljivost na grinje intenzivna, uspješna terapija može biti posebna imunoterapija.

alergija-grinje

Kako se razvija alergija na grinje?

Grinje su inhalacijske alergije, što znači da naše tijelo reagira nakon što ih u organizam unesemo udisajem (poput peludi, dlake, prašine…).
Izlučevine grinja sadrže brojne proteinske supstance, koje kada se udahnu ili dotaknu kožu prouzrokuju imunološku reakciju. U tom slučaju naš organizam počinje stvarati antitijela.

Antitijela pak uzrokuju oslobađanje kemijske supstance - histamina koji uzrokuje znojenje i iritaciju gornjeg dijela respiratornih puteva.

Ono što je najgroznije u cijeloj priči jeste to da su za razliku od peludi grinje u kući prisutne tijekom cijele godine.

Kako prepoznati alergijsku reakciju?

  • Curi vam iz nosa, svrbi vas koža, kišete, suze vam oči?
  • Imate poteškoće u disanju?

U tom slučaju vrijeme je da odete svome liječniku opće prakse koji će vas uputiti na testove kože i specijalnu analizu krvi.

Mjere prevencije alergije na grinje

Nabavite posteljinu i antialergijsku navlaku koja ne propušta grinje. Pazite da one ipak propuštaju zrak i vodu, jer će se u suprotnome razviti plijesni.
Takve navlake moguće je skidati i prati na temperaturi od 60 stupnjeva, čime će se grinje uništiti.

Iz spavaće sobe maknite sve "lovce prašine" kao što su tepisi, zavjese, tapecirano pokućstvo i otvorene ormare. Također, maknite plišane igračke (ili ih redovito perite), knjige, pernate jastuke, električne aparate i sve ostale predmete koji su potencijalni skupljači prašine.
Posteljinu perite na temperaturi iznad 60 °C. Poplune i jastuke barem jednom mjesečno stavite u plastične vreće i stavite 24 sata u zamrzivač.

krevetnina-pranje

Budite sigurni da je spavaća soba suha, s manje od 50 posto vlage. Tijekom dana bi temperatura u njoj trebala iznositi 15 °C. Grinje iz kućne prašine ne podnose suh i hladan zrak, zato provjetrite svaki dan kuću. U sobi ne smije biti ovlaživača zraka ni sobnih biljaka (neke biljke ipak su dozvoljene).

Savjet plus: Ako želite biti sigurni da ste grinje zaista sveli na minimum, na ventilacijske otvore u spavaćoj sobi stavite filtere ili tkaninu kao zamku za prašinu. Mijenjajte ih jednom u nekoliko mjeseci dok koristite centralno grijanje ili klima uređaj.
O da, iznenadit ćete se koliko će se zaprljati.

Postavi nam pitanje