Jeste li se ikada zapitali koliko dugo bi mogli izdržati bez spavanja? A jeste li ikada odlučili testirati tu misao?
Većinom spavamo 6-8 sati na dan, što znači da smo budni 16-18 sati. Nakon određenog broja sati budnosti, naše tijelo nas polako primorava da se smirimo i zaklopimo oči.
No što ako odbijemo to učiniti? Ili još gore, što ako unatoč umoru ne možete nikako zaspati?
To je pitanje inspiriralo mnoge znanstvenike koji su se tijekom 50-ih i 60-ih godina usredotočili na proučavanje negativnih učinaka neispavanosti.
Najpoznatiji rekord: 201 sat bez spavanja (8,4 dana)
U jednom od najpoznatijih eksperimenta nespavanja sudjelovao je DJ Peter Tripp – jedan od 40 najpoznatijih radijskih osobnosti sredinom 1950-ih godina. Njegova karijera doživjela je vrhunac zahvaljujući 201 satnom maratonu u vođenju radijskog programa bez spavanja.
Većinu vremena proveo je u staklenoj kabini na Times Squareu, a ostatak u hotelskoj sobi s druge strane ulice gdje ga je nadzirala hrpa znanstvenika.
Nakon tri dana, Tripp se počeo histerično smijati iz sasvim glupih razloga te je imao česte promjene raspoloženja. Najednom bi postao uzrujan, zbunjen ili paranoičan.
Također je halucinirao. Na početku su to bile jednostavne halucinacije kao što je paučina na ljudskim licima ili je vidio insekte koji su zapravo bile mrlje na stolu. No ubrzo su halucinacije postale intenzivnije – poput snova, ali u budnom stanju. Vidio je bijele miševe i mačiće kako trčkaraju sobom.
Pri kraju svojeg budnog putovanja, Tripp je postao pomalo psihotičan. Po ladicama je mahnito tražio skriveni novac te je optuživao znanstvenike da ga pokušavaju povrijediti.
Više mu ništa nije imalo smisla pa je i počeo tvrditi da on zapravo nije Peter Tripp već je samo preuzeo njegovu ulogu.
Kada je Tripp postigao svoj postavljeni cilj od 200 sati nespavanja, trebao je ostati budan još jedan sat kako bi znanstvenici napravili još nekoliko testova. Nakon toga zaspao je na 13 sati.
Poslije ovog eksperimenta, na Trippu su nažalost ostale i negativne posljedice. Postao je neraspoložen, potišten i depresivan. Također se često svađao sa svojim šefom, dobio je otkaz kao radijski voditelj i razvodio se četiri puta. Neki kažu da su ga tih 8 dana nespavanja zauvijek promijenila.
Utjecaj neispavanosti na motoričke i kognitivne funkcije
Znanstvenici kažu da pospanost tijekom dana, čak i za vrijeme dosadne aktivnosti, može biti znak da se niste dovoljno naspavali.
Prema njihovim tvrdnjama, ako ne zaspite u roku od 5 minuta nakon što legnete u krevet, vjerojatno imate ozbiljnih problema sa spavanjem ili se radi o nekom poremećaju spavanja.
Iako smo svjesni da nam je svima potreban kvalitetan odmor kako bi normalno funkcionirali, postoji mnogo stvari koje nam mogu pokvariti san.
Na primjer, rad u noćnoj smjeni, česta poslovna putovanja, stres, depresija, hormonalne promjene… Moramo li više nabrajati?
A nedostatak sna može uzrokovati mnogo simptoma:
- bolove u mišićima
- zamagljen vid
- depresiju
- daltonizam
- gubitak koncentracije
- slab imunološki sustav
- vrtoglavicu
- podočnjake
- hiperaktivnost
- nerazgovijetan govor
- glavobolje
- ….
Nepotrebno je reći da dugotrajan nedostatak sna može uzeti ogroman danak na naše motoričke i kognitivne funkcije. No unatoč tome, svi smo barem jednom imali nesanicu.
Najveći razlog je moderan način života u kojem se san jednostavno mora žrtvovati. Što je još gore, smatra se da su umorni radnici odgovorni i za nuklearnu katastrofu u Černobilu te za najtežu ekološku katastrofu kad je tanker Exxon Valdez u more nedaleko od obala Aljaske ispustio oko 42 milijuna litara sirove nafte.
Možete li preživjeti bez sna?
Negativni učinci neispavanosti počinju malim simptomima, a u vrlo kratkom vremenu mogu otići izvan kontrole. U svakom slučaju, neispavanost nas oslabljuje na fizičkoj, emocionalnoj i kognitivnoj razini, a ako smo dovoljno dugo bez sna, rezultat može biti smrtonosan.
Ovdje se radi o rijetkom i neizlječivom poremećaju spavanja poznatom kao Fatalna obiteljska nesanica (FFI). Javlja se u odrasloj dobi, a prvi simptomi kao što su drhtavica, znojenje i anksioznost počinju se javljati već nakon nekoliko neprospavanih noći. Simptomi se s vremenom pogoršavaju sve do kad bolesnik zbog iscrpljenosti konačno ne padne u komu.
Ukratko, unatoč svim činjenicama i znanstvenim eksperimentima, nije poznato koliko bi uistinu mogli izdržati bez sna. Sve ovisi od osobe do osobe – o njihovoj mentalnoj i fizičkoj kondiciji.
No ako ste se željeli okušati u natjecanju za Guinnessovu knjigu rekorda, moramo vam reći da je ova kategorija već odavno izbačena zbog negativnih utjecaja na zdravstvene, fizičke i psihičke sposobnosti.
Radije se natječite u što kvalitetnijem spavanju. Tko će biti odmorniji? Vi ili vaši prijatelji? Kako bi ih pobijedili spavajte na kvalitetnom madracu i jastuku 
Podijeli na društvenim mrežama: