Početna Blog Kako se mijenjaju obrasci spavanja: od bebe u trbuhu do zlatne dobi

Kako se mijenjaju obrasci spavanja: od bebe u trbuhu do zlatne dobi

Datum objave: 18.03.2016

Tek je pet sati ujutro, a vi ste već budni. Jednostavno ne možete više spavati.

Razmišljate kako je bilo lijepo kad ste bili mali i kada ste bez problema spavali cijelu noć. Pa čak tu i tamo pridrijemali po danu.

No, ti su dani daleko iza vas... Što je nekako i razumljivo jer je sve to samo prirodni proces starenja. Mijenjaju se potrebe i obrasci spavanja, a i faze sna kroz koje prolazimo tijekom spavanja su drugačije. Na neke stvari jednostavno ne možemo utjecati.

Da bi se što bolje pripremili na probleme sa spavanjem koji vas čekaju u kasnijoj fazi života, odlučili smo se prikazati vam kako se kroz život polako, ali sigurno mijenjaju potrebe za spavanjem.

Koje su faze spavanja?

Za početak je važno znati kroz kojih to pet faza naše tijelo prolazi kada spavamo.

  • Lagani san.U prve tri faze spavamo laganim snom u kojima se naše tijelo priprema za spavanje i još nas je lako probuditi.
  • Duboki san. U četvrtoj fazi spavamo dubljim snom gdje je tijelo već opušteno i polako tonemo u san. Ona je važna za obnovu i razvijanje tijela i potrebna je kako bi se osjećali svježe i odmorno nakon buđenja.
  • Snovi. Tek u zadnjoj REM fazi sna sanjamo i u njoj provedemo oko 25 posto ukupnog vremena spavanja.  

Starenjem se trajanje svake faze sna mijenja pa tako djeca i tinejdžeri najviše provedu u fazi dubokog sna, a što smo stariji ta je faza sve kraća. Što se još događa s našim tijelima i spavanjem, saznajte u daljnjem nastavku :)

Nerođena djeca najviše provedu u REM fazi sna

I bebe u trbuhu spavaju pa čak i zijevaju
Bebe u trbuhu čak i zijevaju

 

Tjelesna temperatura, puls i proizvodnja melatonina (hormona spavanja) još nerođenog djeteta usklađena su s majčinim, pa ono često spava kad i majka.

U novijim istraživanjima, znanstvenici su uspjeli identificirati aktivnost mozga kod nerođene djece pa su otkrili kako i ona prolaze kroz faze sna. Bebe u trbuhu, baš kao i novorođenčad najviše provedu u REM fazi sna, a pravilan uzorak spavanja kod njih ne postoji.

Zanimljivo je kako još nerođena djeca mogu i zijevati :)

Dojenčad spava i do 18 sati na dan

Tek rođena djeca vole puno spavati
Tek rođena djeca vole puno spavati, ali ne i u jednom komadu :)

 

Obrazac spavanja kod tek rođene djece (od 0 do 3 mjeseca) ne razlikuje se bitno od kako su bili u trbuhu.

Malo tko bi mogao reći da uz silna plakanja i noćna buđenja dojenčad uopće može zaklopiti oči, ali ona spavaju čak od 16 do 18 sati na dan!

No, novorođenčad još nema osjećaj za promjenu dana i noći pa je i njihov cirkadijalni ritam spavanja još nerazvijen. Cirkadijalni ritam spavanja je zapravo naš unutarnji sat koji nam govori kada je vrijeme za spavanje, a kada za najveću aktivnost.

Iz tog razloga dojenčad ne obraća previše pozornosti na sat odraslih, a zbog sitnih trbuščića su uvijek gladni pa se često bude tijekom noći.

Njihove faze spavanja su daleko kraće nego kod odraslih, a najviše provedu u REM fazi sna za koju se smatra da je potrebna za psihički i fizički razvoj.

Bebe drijemaju i po četiri puta na dan

Mala djeca više ne žele toliko drijemati
Bebama je toliko lijepo u krevetiću da bi samo drijemale

 

Bebama se smatraju djeca od 4 do 11 mjeseci starosti i one u dobi do šest mjeseci nemaju više potrebe za noćnim hranjenjem, a mnoga djeca prespavaju i cijelu noć.

Bebe obično spavaju 9-12 sati tijekom noći i drijemaju po četiri puta na dan u trajanju od oko pola do dva sata.

Kada uspavljujete svoju bebu, odnesite je u krevetić već kad vidite prve znakove umora. Tako će se prije naučiti samostalno spavati i tijekom noći se neće buditi plačući kako bi je uspavali.  

Mala djeca sve rjeđe drijemaju

Bebe umore silne igre pa drijemaju i po četiri puta na dan
Mala djeca bi se samo igrala i više ne bi toliko drijemala

 

Mala djeca u dobi od godine do dvije spavaju oko 11-14 sati na dan. Kada napune 18 mjeseci njihova potreba za drijemanjem se drastično smanjuje na samo jednom dnevno i to u trajanju od oko jedan do tri sata. Djeca ne bi smjela drijemati u kasnopopodnevnim ili večernjim satima jer bi mogla imati problema s odlaskom na spavanje.

Kad smo kod problema sa spavanjem, mališani počinju odgađati odlazak na spavanje, bude se tijekom noći i doživljavaju noćne more. Do problema sa spavanjem može doći iz mnogo razloga, a neki od njih su povećani razvoj motornih, psihičkih i društvenih sposobnosti, razvoj mašte ili anksioznost.

Predškolarci počinju imati probleme sa spavanjem

Predškolarci često imaju problema sa spavanjem
Predškolarci često imaju problema sa spavanjem

 

Predškolarci u dobi od tri do pet godina obično spavaju 11 do 13 sati svake noći, a nakon pet godina većina ih nema potrebu za popodnevnim odmorom.

Kao i kod male djece poteškoće sa spavanjem i buđenja tijekom noći su poprilično česta. Uz daljnji razvoj mašte, predškolska djeca često doživljavaju noćne more i hodanje u snu.

Školarcima elektronički uređaji kradu san

Skolarci sve manje žele spavati
Školarci se sve više nose s noćnim morama i neispavanošću

 

Školarci u dobi od 6 do 15 godina obično spavaju 9 do 11 sati svake noći i naravno, nemaju baš pretjerane potrebe za popodnevnim odmorom.

Uz dobivanje novih obaveza kao što su domaće zadaće i izvannastavne aktivnosti, djeca školske dobi postaju zainteresiranija za TV, računala i mobitele koji se često nađu u njihovoj spavaćoj sobi.

Uz sve to, počinju jesti brzu i nezdravu hranu, unose kofeinske napitke (npr. Coca-Colu) što može dovesti do pada kvalitete spavanja i nesanice. Isto tako provođenjem vremena ispred ekrana prije spavanja može biti povezano s poteškoćama sa spavanjem i anksioznosti.

I tinejdžeri još uvijek trebaju dugo spavati

Tinejdžeri trebaju mnogo spavati
Tinejdžeri još uvijek trebaju mnogo spavati

 

Iako su već pred vratima svijeta odraslih, tinejdžeri (od 16 do 21 godine) još uvijek trebaju mnogo više sna nego odrasli i zato je u toj dobi dugo spavanje često povezano s lijenosti.

U obranu tinejdžera moramo reći kako oni trebaju i dalje znatno više sna nego odrasli... Čak i ako spavaju više od devet sati tijekom noći još uvijek mogu biti pospani, osobito na početku dana. No, iako im je potrebno i više od devet sati sna, često preko radnog tjedna spavaju samo sedam sati.

Kako odrastaju, provode sve manje vremena u REM fazi sna i sve više spavaju laganijim snom.

Odraslim osobama je dovoljno osam sati sna

Odrasle osobe trebaju osam sati sna
Osam sati sna je dovoljno da se tijelo odmori i dobijete "beauty sleep"

 

Odraslima (od 22 do 64 godine) je potrebno sedam do osam sati sna svake noći. Iako oni imaju lakši san nego kad su bili mlađi, ne znači da trebaju spavati manje. Naprotiv, jer s konstantnih osam sati sna produljuju život za par godina i imaju otporniji imunološki sustav.

U odrasloj dobi sve se češće pojavljuje i potreba za drijemanjem. Baš kao i u dječjoj dobi :) U pravilu, prirodni biološki ritam tijela ih čini pospanima između ponoći i sedam sati ujutro te između jedan i četiri sata popodne.

Starije osobe pretežito spavaju laganijim snom

Starija populacija često se bori s nesanicom
Starija populacija često se bori s nesanicom

 

Što smo stariji (od 65 godina pa na dalje) naš cirkadijalni ritam se mijenja pa ćemo odlaziti sve ranije u krevet, ali isto tako se i ranije buditi. No, starije osobe ne moraju zbog toga spavati i manje jer one također trebaju sedam do osam sati sna.

Baš kao i mališanima, njima je potreban drijemež barem dva do tri puta na dan u trajanju od oko sat ili dva.

Starije osobe pretežito spavaju laganim snom pa često doživljavaju neprospavane noći, teško im je zaspati i bude se izmoreni.

Usvojite dobre navike spavanja i riješite se nesanice

Osim što može postati ozbiljan zdravstveni problem, nesanica izaziva i velike probleme u dnevnim aktivnostima, pogotovo kod starije populacije. Zbog nedostatka sna tijekom dana osjećamo veliki umor, teže se koncentriramo i obavljamo poslove koji zahtijevaju mentalni napor.

Iz tog se razloga važno što prije prilagoditi na promjene koje nam život donosi i usvojiti zdrave navike kako bi što kvalitetnije spavali. Neke od njih su:

  • odlazak u krevet u otprilike isto vrijeme
  • unos što manje hrane i pića koja u sebi sadrže kofein
  • izbjegavanje drijemanja u večernjim satima
  • umiriti se barem pola sata prije spavanja kako bi se pripremili za san
  • izbjegavanje stimulativnih aktivnosti prije spavanja kao što su čišćenje, gledanje televizije ili fizičke aktivnosti koje podižu adrenalin

Isto tako, održavanje fizičke i psihičke kondicije će vam poboljšati kvalitetu spavanja. Vježbajte i jedite svaki dan u isto doba koliko god često možete. Ako shvatite da ćete morati odgoditi ručak, imajte pri ruci hranjivu užinu. Bitno je dati tijelu ono što od vas očekuje.

A možda vaše tijelo već dulje vremena očekuje i malo bolje mjesto za spavanje. Osvježite sobu s novim krevetom, madracom ili jastukom :)

Tijelo će vam biti zahvalno!

Opremite spavaću sobu