Znate li što se događa u našem organizmu tijekom pet faza sna?

Znate li što se događa u našem organizmu tijekom pet faza sna?

Spava vam se… sve ste umorniji… Kada vam glava dotakne jastuk mislite da se s vama gase mozak i tijelo?

Nije tako.

Tijekom spavanja u našem tijelu odvija se niz raznoraznih kompliciranih procesa bez kojih bi ujutro bili umorni.

Spavamo u pet faza.

U prve tri faze spavamo laganim snom, u četvrtoj dubljim, a nakon 90 minuta slijedi REM faza u kojoj najdublje sanjamo.

Cijeli ciklus se ponavlja četiri do pet puta tijekom noći. Svaka faza ima svoje značajke, kao što su moždane aktivnosti i dubina spavanja pa je važno da spavamo dovoljno dugo kako bi prošli kroz sve faze sna.

Faza 1: Lagani san

U fazi laganog sna pokušavamo naći savršen položaj spavanja, namjestiti jastuk i ušuškati se u krevet.

U 10 minuta (toliko traje prva faza), možemo zauzeti i do 40 različitih položaja.


Tijekom prve faze namještamo se i do 40 puta

Pokreti očiju i tijela se polako usporavaju. Često se desi da se “trgnete” iz sna jer ste sanjali pad.

Moždana aktivnost se smanjuje za 50 posto, a tjelesna temperatura je niža.

Faza 2: Dublji san

U fazi dubljeg sna i dalje smo u laganom snu, ali on postaje “čvršći”.

Ovdje se pokreti očiju zaustavljaju, usporava se rad srca i moždana aktivnost.

Povremeno se javljaju nagli i kratki bljeskovi moždane aktivnost.

Tijelo se priprema za dublji san i tjelesna temperatura je sve niža. U ovoj fazi provedemo otprilke 15 minuta.

Faza 3: Prva faza dubokog sna

U fazi dubokog sna spavamo dubljim snom i teže nas je probuditi. Ovdje nećete doživjeti mijaukanje mačke, ali lavež psa hoćete.

Bljeskovi moždane aktivnosti su sve češći.


U trećoj fazi spavanja rad mozga je povećan

Pokreti očiju i rad srca polagano se ubrzavaju.  

Ako se probudite u ovoj fazi moguće je da budete dezorijentirani nekoliko minuta.

Faza 4: Druga faza dubokog sna

U fazi dubokog sna već kucamo na vrata dubljem snu. Probudit će vas jedino susjed s kosilicom.

Ovdje naše tijelo postane toliko aktivno da se čini da smo budniji nego što smo bili.

Dišemo ubrzano, oči se brže pokreću, a mišići postaju nepokretni. Rad srca i krvni tlak se povećavaju.

Faza 3 i 4 su veoma važne kako bi se osjećali svježe nakon buđenja.

Ako prekratko traju nećete imati osjećaj da ste se naspavali.

Može se javiti hodanje u snu i noćni strah u kojem se osoba budi vrišteći. Češće se javlja kod djece.

Faza 5: REM faza

U REM fazu (brzo micanje očiju) ulazimo nakon 90 do 120 minuta od početka spavanja.

Povećava se rad srca, raste krvni tlak, oči se ubrzano kreću lijevo-desno intenzitetom 50 do 60 puta u minuti, a tijelo se paralizira. Zbog toga se ne okrećemo u krevetu.

Moždana aktivnost je najveća.

Tijekom noći je kraća, a pred jutro je najdulja. U njoj obično sanjamo i provedemo oko 25 posto ukupnog vremena spavanja (oko dva sata).


U REM fazi sanjamo živopisne snove

Osobe koje se bude u REM fazi mogu se sjetiti sna do najmanjih pojedinosti, a oni koji spavaju bez prekida obično se ujutro ničega ne sjećaju.

Iako je REM faza popularna tema u mnogim istraživanjima, znanstvenici je još nisu do kraja shvatili.

Znaju da da je bitna za stvaranje dugoročnih memorija i pretpostavljaju da pomaže u nesvjesnom procesu učenja, kao na primjer kod motoričkih vještina.

Dublje faze (Faze 3 i 4) pomažu kognitivnom učenju i olakšavaju nam rješenja za komplicirane zadatke.

Zanimljive činjenice REM spavanja

  • Buđenje tijekom sna je bila popularna metoda mučenja. Nekad davno najčešća metoda mučenja bila je buđenje zarobljenika svakih sat vremena. Zarobljenici su psihički bili uništeni.
  • Istraživanje je dokazalo da su snovi bitni za psihičko zdravlje. Psiholog dr. S. Krypener bavio se terapijom snovima. Proveo je istraživanje u kojem je četiri do pet puta tijekom REM faze budio ispitanike.Javljala se zbunjenost i uznemirenost. Istraživanje je trajalo tri dana. Da je bilo dulje ispitanici bi se počeli ponašati nerazumno (na granici za psihijatriju).

    Drugu grupu ispitanika je budio nakon REM faze. Javljao se samo umor i dezorijentiranost bez pretjerane nervoze.

    Dokazao je da snovi održavaju psihičku ravnotežu i da bi čovjek bez njih postao psihički labilan. Bez sanjanja možemo izgubiti kontakt sa stvarnošću i možemo halucinirati.

  • Snovi su ipak prisutni u svih pet faza. Snovi se javljaju i tijekom prvih četiri faza, ali u manjoj mjeri. Više sanjamo realne snove – gdje smo ostavili mobitel, što se desilo tijekom dana, a REM faza te snove “začini”.

Dakle, ako želite ostati zdravi i odmorni dobro se naspavajte.

Opustite um, redovito vježbajte, stvorite ugodnu atmosferu u spavaćoj sobi i navucite zavjese.

Laku noć i dobro se odmorite

Možda ćete se ujutro probuditi i pametniji 🙂

pogledaj Perfecta madrace

Podijeli na društvenim mrežama:

Objavljeno: 16.12.2022

Odaberi veličinu

Odaberi veličinu